Bronhijalna astma – Asthma bronchiale

ŠTA JE BRONHIJALNA ASTMA ?

Astma je jedna od najčešćih hroničnih bolesti uopšte, zahvata disajne puteve.

5-10% svetske populacije boluje od ove bolesti. U osnovi je hronično zapaljenje u disajnim putevima, pojačana reaktivnost (preosetljivost) bronhija i povremena obstrukcija protoku vazduha. Bolest može biti alergijske i nealergijske prirode.  U zavisnosti od stepena kontrole, manifestuje se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se mogu ponavljati periodično.


SIMPTOMI/ TEGOBE/SMETNJE

Najčešće tegobe su : otežano disanje, kašalj, „sviranje“ („žviždanje“) u grudima , loše podnošenje fizičkog napora praćenog brzim zamaranjem. Karakteristična je periodična pojava simptoma - više izraženih noću ,u fizičkom naporu i stresu, kao i sezonska pojava- u određenom dobu godine.


KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

Postavlja se anamnezom (razgovor sa pacijentom o tegobama sa disanjem i kašlju- kada se javljaju, koliko traju, da li prolaze spontano ili posle uzimanja leka), objektivnim pregledom (kada se na plućima može čuti „zviždanje“ - wheezing), spirometrijom ( testom plućne funkcije) gde se mere vrednosti plućnih kapaciteta i protoka vazduha kroz bronhije, kao i i njihova promenljivost pre i posle davanja leka ( Brohodilatatorni /„Ventolinski“ test)


ŠTA JE UZROK?

Alergija na neki od alergena prisutnih u vazduhu ( npr. kućna prašina, kućna grinja...) je najčešći uzrok astme.
S druge strane, astma je jedna od najčešćih alergijskih bolesti.
Zašto postoji stalno hronično zapaljenje (inflamacija) i hipereaktivnost (preosetljivost) bronhija nije poznato pa i lečenje nije uzročno nego stavljanje bolesti pod kontrolu.


KAKO SE LEČI ?

Osnova je inhalaciona terapija  tj. upotreba pumpica.
U osnovi lečenja je kontrola nad hroničnim zapaljenjem u disajnim putevima pa su inhalacioni glikokortikoidi (inhalacioni kortikosteroidi) prvi lekovi koji se uključuju . Njima se u zavisnosti od težine bolesti dodaju i inhalacioni bronhodilatatori (lekovi koji šire bronhije), antiinflamatorni lekovi, pa čak i biološka terapija .


ŠTA SE DEŠAVA AKO SE NE LEČI?

Lakši oblik astme ne zahteva stalnu terapiju , već samo povremenu i retku.
Ako se radi o težem obliku bolesti korišćenje svakodnevne terapije podrazumeva stavljenje bolesti pod kontrolu - olakašanje disanja i kašlja, povećanje tolerancije napora i fukcionisanje kao da bolest ne postoji.
U slučaju ne uzimanja terapije kod težih i teških oblika bolesti se onemogućava svakodnevno samostalno funkcionisanje i ometa funkcija pluća u disanju što se može nekada završiti i iznenadnom smrću kod pacijenata svih uzrasta.


DA LI SE MOŽE SPREČITI POJAVA BOLESTI?

Ne može se sprečiti pojava bolesti.
U osnovi alergijske bronhijalne astme je atopija - urođena sklonost ka reagovanju na inhalacione ( alergene vazduha) i nutrutivne alergene ( alergene hrane) kada dođemo u kontaktu sa njima.
Međutim, moguće je izbegavanjem kontakta sa alergenima i primenom terapije staviti bolest pod kontrolu „kao da je nema“.

Poslednji blog postovi

Narkolepsija: Više od obične pospanosti
19.03.2024.

Narkolepsija: Više od obične pospanosti

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog Opšte bolnice Acibadem Bel Medic, detaljno objašnjava simptome narkolepsije...
Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost
18.03.2024.

Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog piše za naš blogŠta je mesečarenje?
Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije
11.03.2024.

Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije

Kamen u bubregu, mokraćnim kanalima i mokraćnoj bešici (kalkuloza urotrakta), predstavlja jedan od najčešćih uroloških problem...
ŽIVOT SA VITILIGOM
12.02.2024.

ŽIVOT SA VITILIGOM

Vitiligo je stanje kože čiji tačan uzrok nije poznat. Kod vitiliga, delovi kože gube pigmentaciju kada su ćelije koje proizvode pigment, tzv. 'melanociti', napadnute i uništene. Može uticati na kožu, sluzokožu, oči, unutrašnj...
HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice
19.01.2024.

HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice

Rak grlića materice jedno je od najčešćih malignih oboljenja u ženskoj populaciji. Sa oko 1.500 novoobolelih godišnje, Srbija spada u državu sa visokom incidencijom pojave ovog oboljenja. Ključ u suzbijanju raka grlića materice su os...
Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti
11.01.2024.

Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti

Dr Jelena Divčić, pedijatar Opšte bolnice Acibadem Bel Medic,  za naš novi blog, opisala je koji su prvi simptomi i znaci velikog...