Oslabljen sluh

pacijetn sa oštećenim sluhom

Uvo registruje zvučne (mehaničke) talase tako što ih prima preko spoljašnjeg i srednjeg uha. Talasi se prenose do Kortijevog organa u unutrašnjem uhu gde je smešteno čulo sluha. Tu se mehanički impulsi pretvaraju u električne a oni se preko slušnog nerva šalju u više delove auditornog sistema gde se ti signali obradjuju i detektuju kao osecaj sluha.
Ljudsko uho registruje zvuke frekvence od 16 do 20000 Hz ali se ovaj frekventni opseg usled delovanja različitih faktora smanjuje pa iznosi od 50 do 10000 Hz. Intenzitet frekvencija koje uvo prima je 0 do 120 dB.
Normalan prag sluha je 0 do 25dB.
Oštećenje sluha se definiše kao smanjena osetljivost slušnog sistema.
Uzroci mogu biti različiti, pre svega fiziološki tj.nastali usled starenja tj.degenerativnog oštećenja slušnog aparata i patološki -usled različitih bolesti koje mogu nastati na nivou spoljašnjeg, srednjeg ili unutrašnjeg uha a mogu biti i udruzeni kada govorimo o mešovitom oštećenju sluha.

Tako je glavna podela na konduktivna ili sprovodna oštećenja kada je problem na nivou spoljašnjeg ili srednjeg uha i senzorineuralna ili perceptivna kada je u pitanju slušni nerv ili ostecenje kohleje.
Konduktivna oštećenja su obično privremena, leče se medikamentozno ili hirurški.

Senzorineuralna oštećenja su obično trajna i zahtevaju naposletku nošenje slušnog aparata.

Oštećenja sluha je posebno vazno detektovati kod dece jer se zahvaljujući sluhu razvija govor. Razvoj govornog jezika kod dece sa oštecenim sluhom moze biti sličan onom kod zdrave dece ako se obezbede slušni aparati pre 6.meseca starosti uz odgovarajuću slušnu rehabilitaciju.

Oštećenje sluha otkriva se tonalnom audiometrijom. Sem mesta oštećenja tj. pogođene frekvencije pokazuje i jačinu oštećenja sluha. Posebno se obraća pažnja na opseg govornih frekvencija tj. od 500 do 2000 Hz. Ako je oštećenje sluha veće od 40dB smatra se da je prag sluha ispod granice normalnog socijalnog kontakta.

Poslednji blog postovi

Narkolepsija: Više od obične pospanosti
19.03.2024.

Narkolepsija: Više od obične pospanosti

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog Opšte bolnice Acibadem Bel Medic, detaljno objašnjava simptome narkolepsije...
Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost
18.03.2024.

Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog piše za naš blogŠta je mesečarenje?
Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije
11.03.2024.

Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije

Kamen u bubregu, mokraćnim kanalima i mokraćnoj bešici (kalkuloza urotrakta), predstavlja jedan od najčešćih uroloških problem...
ŽIVOT SA VITILIGOM
12.02.2024.

ŽIVOT SA VITILIGOM

Vitiligo je stanje kože čiji tačan uzrok nije poznat. Kod vitiliga, delovi kože gube pigmentaciju kada su ćelije koje proizvode pigment, tzv. 'melanociti', napadnute i uništene. Može uticati na kožu, sluzokožu, oči, unutrašnj...
HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice
19.01.2024.

HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice

Rak grlića materice jedno je od najčešćih malignih oboljenja u ženskoj populaciji. Sa oko 1.500 novoobolelih godišnje, Srbija spada u državu sa visokom incidencijom pojave ovog oboljenja. Ključ u suzbijanju raka grlića materice su os...
Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti
11.01.2024.

Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti

Dr Jelena Divčić, pedijatar Opšte bolnice Acibadem Bel Medic,  za naš novi blog, opisala je koji su prvi simptomi i znaci velikog...