DR RADOSLAV BARJAKTAROVIĆ: SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O OPERACIJI KUKA

23.07.2021.

Na sva pitanja o operaciji kuka odgovara doc. dr sci. med. Radoslav Barjkatarović, specijalista ortopedske hirurgije u Bel Medicu koji je kod preko 100 pacijenata operisao oba kuka u jednom aktu bez komplikacija

  • Koji simtomi ukazuju na problem sa kukom?

Karakter bola zavisi od životne dobi pacijenta, prisustva drugih bolesti i načina života.
Obično se bol javlja u preponi ujutro i prolazi posle razgibavanja.
Kod koksartroze (degenerativnnog oboljenja zgloba kuka) u početku bol prolazi nakon uzimanja analgetika, antireumatika. Kako bolest napreduje tako će i bol biti sve intenzivniji i sve duži.

  • Koliko dugo je prihvatljivo da pacijent toleriše bol? Kada je neophodno da se javi lekaru?

Bol u kuku najbolje je ne tolerisati. Kada se javi i traje nekoliko dana, treba se javiti lekaru opste medicine ili direktno ortopedu.

  • Kakve su posledice ako se pacijent ne javi lekaru na vreme?

Ljudi imaju bolove, a u kasnijoj fazi im je otežan hod. Dolazi do skraćenja noge, ljuljaju se i prilikom hoda zanose karlicu na jednu stranu, a trup na drugu.
Osim mehaničkog propadanja zgloba, dolazi i do hipotrofije karlične muskulature. Sve ove promene utiču na kasniji uspeh operacije.

  • Kako se radi dijagnostika? Da li se koristi rendgen, skener ili magnetna rezonanca?

Dijagnoza se postavlja, kliničkim pregledom i rentgen dijagnostikom. Kod nekih stanja kao što su avaskularna nekroza glave butne kosti, tumori, infekcije i tumorima slične lezije, koriste se i skener i magnetna rezonanca. Dobro je znati da Bel Medic poseduje skener najnovije generacije sa niskim zračenjem, manjim i do 80% neo kod drugih skenera.

  • Da li je operacija kuka rizičnija za žene ili za muškarce? Da li rizik raste sa godinama života?

Rizik od operacije je jednak i za žene i za muškarce. Naravno da se rizik povećava sa starošću i zavisi od prisustva drugih bolesti, takozvanih komorbiditeta.

  • Kako izgleda priprema za operaciju? Šta je neophodno da pacijent uradi?

Preoperativna priprema je standardna procedura i podrazumeva kliničku, laboratorijsku, rendgen (RTG), dijagnostiku i preglede, ponekad i skener (MSCT) i magnetnu rezonancu (MRI).
Neophodni su i pregledi kardiologa, pulmologa ili drugih specijalista u zavisnosi od ukupnog zdravstvenog stanja pacijenta. Na kraju pacijent dobija preoperativni zaključak za operaciju od strane kardiologa. Sve to verifikuje anesteziolog, dok ortoped pravi preoperativni plan.

  • Koliko traje oporavak nakon ugradnje proteze?

Oporavak nakon operacije traje oko mesec dana, minimum. Optimum se postiže za tri meseca, a maksimum za šest meseci.

  • Šta je normalno da pacijent oseća neposredno posle operacije i u periodu oporavka? Ima li bolova, otoka ili nekih drugih tegoba?

U postoperativnom toku tegobe se svode na minimum, bolovi, hematom, anemija.
U rutinskoj proceduri tegobe su minimizirane. Odmah se kreće sa fizikalnom terapijom. Pacijent je na nogama istog dana ili sutradan. Za 3 do 5 dana napušta kliniku.
U nekim boljim uslovima može se otpustiti i sutra dan nakon operacije.

  • Da li je moguće da se u istom aktu operišu oba kuka? Koliko dugo u tom slučaju traje oporavak?

Kod obostrane koksartroze može se uraditi totalna bilateralna artroplastika kukova u jednom aktu, odnosno tokom jedne operacije se zamenjuju oba kuka.


Oporavak traje jednako kao kod operacije jednog kuka. Zamena oba kuka u jednom aktu zahteva izuzetno iskustvo, znanje i umeće, dobru uvežbanost hirurga i operativnog tima: ortopeda, anesteziologa, instrumentarke i ostalog osoblja.
Moje lično iskustvo je preko 100 operisanih pacijenata, oba kuka u jednom aktu bez komplikacija.
Naravno da se za bilateralnu artroplastiku u jednom aktu biraju pacijenti mlađe životne dobi, bez drugih bolesti ili sa manjim procentom drugih bolesti. Ali, među operisanim pacientima sa oba kuka u jednom aktu bilo je i onih sa teškom kliničkom slikom, koji boluju od upalnih reumatskih bolesti, Bechtereva, reumatoidnog artritisa, Reiterovog sindroma. Kod njih su promenama zahvaćene i druge strukture osim kukova, kičma i ostali zglobovi.

  • Kome se ugrađuje cementna, a kome bescementna proteza?

Zamena zgloba kuka, artroplastika, podrazumeva totalnu ili parcijalnu zamenu zgloba. Ovom procedurom postiže se stabilan, bezbolan i funkcionalan zglob.
Totalna artroplastika kuka moze biti cementna ili bescementna. Cementne endoproteze se ugrađuju starijim osobama preko 70 godina starosti sa lošijom koštanom arhitektonikom i prisutnom osteoporozom. Vek ovih endoproteza je kraći. Razlika je u materjalu od kojih su endoproteze izgrađene, mada mogu biti od istog materjala i cementne i bescementne. Cementne se fiksiraju za kost prilikom ugradnje koštanim cementom, dok bescementne ugrađuju direktno metal na kost. Prave se od lakih i čvrstih materjala, titanijum i sl. Implantati su presvučeni biokompatibilnim materjalima, koji utiču da organizam prihvati implantat i smanjuju mogućnost stvaranja reakcije odbacivanja endoproteze kao stranog tela.
Bescementne artroplastike se rade osobama mlađe životne dobi, ali i kod starijih sa očuvanom koštanom građom.

  • Ako se prvo operiše jedan, a onda drugi kuk, kolika treba da bude pauza između dve operacije?

Ako se operiše jedan i u drugoj fazi drugi kuk, pauza između operacija bi trebalo biti minimum tri meseca.