Dečija aritmija

ŠTA JE ARITMIJA ?

Aritmija je poremećaj u pravilnosti srčanog rada. Najveći broj aritmija u detinjstvu ne zahteva lečenje ali, retko, poremećaji srčanog ritma kod dece mogu dovesti do iznenadnog smrtnog ishoda.
Najčešći razlog za posetu dečijem kardiologu je sumnja na ubrzani srčani rad. To su tzv. tahikardije.
Usporeni srčani rad zove se bradikardija.

Kod dece je normalno broj srčanih otkucaja veći nego kod odraslih. Ako električni impuls polazi iz tačke koja normalno određuje ritam srca (tzv. sinusni čvor) onda se, bez obzira na broj srčanih otkucaja, ne radi o oboljenju srca. Električni implus može, medjutim, da polazi iz i drugih tačaka u pretkomorama ili komorama i da dovede ubraznog, usporenog ili nepravilnog srčanog rada.  


SIMPTOMI/ TEGOBE/SMETNJE

Aritmija ne mora uvek da da vidljive simptome. Ako su simptomi prisutni najčešće se ispoljavaju u vidu:

  • umora
  • ubrzanog disanja
  • osećaja preskakanja srca
  • nesvestice
  • neugodnosti u grudima


KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

Dijagnoza aritmija se postavlja putem:

  • pregleda
  • EKG zapisa
  • 24h holter EKG  zapisa
  • kateterizacije srca sa elektrofiziološkim ispitivanjem


ŠTA JE UZROK?

Uzroci aritmija mogu biti mnogobrojni a najčešći su:

  • infekcije
  • poremećaji  u nivou najznačajnijih elektrolita u krvi kao što su kalijum ili kalcijum
  • bolesti srčanog mišića (miokardiopatije)
  • urođene srčane mane

Određen broj životno ugrožavajućih aritmija ima genetsku osnovu.


KAKO SE LEČI ARITMIJA?

Određen broj aritmija može se uspešno lečiti primenom mera koje stimulišu parasimpatički nervni sistem.  
Najveći broj aritmija leči se, medjutim ili lekovima ili posebnim procedurama koje se izvode u bolnici –tzv. ablacijama.


ŠTA SE DEŠAVA AKO SE NE LEČI?

Određene vrste aritmija mogu dovesti do oslabljenog dotoka krvi u mozak, jetru, bubrege i izazvati nepovratno oštećenje ovih organa.


Autor: Prof. dr Jovan Košutić pedijatar-kardiolog

Poslednji blog postovi

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?
11.06.2025.

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?Da li Vam se događa da Vam se mišići brzo zamore prilikom čak i normalnih aktiv...
Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?
27.05.2025.

Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?

Prepoznajete li simptome poput trnjenja, slabosti u udovima ili grčeva u mišićima koji ne prolaze? Mnogi ove tegobe doživljavaju kao prolazne, ali one često mogu biti prvi znaci ozbiljnijih neuroloških problema. Kada...
Tiha opasnost na koži: Naučite da prepoznate MELANOM
22.05.2025.

Tiha opasnost na koži: Naučite da prepoznate MELANOM

U saradnji sa dr Tamarom Jelikić, dermatologom, odgovorili smo na najčešća pitanja koja se tiču melanoma – najopasnijeg oblika raka...
Male, ali ključne – kako prepoznati poremećaj paratiroidnih žlezda?
14.05.2025.

Male, ali ključne – kako prepoznati poremećaj paratiroidnih žlezda?

Za naš novi blog piše dr Tijana Dangubić, internista-endokrinolog, magistar ishraneU našem organizmu se obično nalaze četiri paratiroidne žlezd...
DETOKS OD EKRANA: ZAŠTO SU BORAVAK U PRIRODI I DIGITALNI ODMOR SAVRŠENA KOMBINACIJA?
29.04.2025.

DETOKS OD EKRANA: ZAŠTO SU BORAVAK U PRIRODI I DIGITALNI ODMOR SAVRŠENA KOMBINACIJA?

Mentalno zdravlje, povezivanje s porodicom, oporavak od stresa Za naš novi blog piše Nataša Dojčinović,  master psihologŽivim...
Gojaznost: epidemija savremenog doba
04.03.2025.

Gojaznost: epidemija savremenog doba

Svetski dan gojaznosti, 4.martZa naš blog piše dr Stefan Živojinović, lekar opšte prakse. Gojaznost je hronična bolest koja nastaje usled...