Dečija aritmija

ŠTA JE ARITMIJA ?

Aritmija je poremećaj u pravilnosti srčanog rada. Najveći broj aritmija u detinjstvu ne zahteva lečenje ali, retko, poremećaji srčanog ritma kod dece mogu dovesti do iznenadnog smrtnog ishoda.
Najčešći razlog za posetu dečijem kardiologu je sumnja na ubrzani srčani rad. To su tzv. tahikardije.
Usporeni srčani rad zove se bradikardija.

Kod dece je normalno broj srčanih otkucaja veći nego kod odraslih. Ako električni impuls polazi iz tačke koja normalno određuje ritam srca (tzv. sinusni čvor) onda se, bez obzira na broj srčanih otkucaja, ne radi o oboljenju srca. Električni implus može, medjutim, da polazi iz i drugih tačaka u pretkomorama ili komorama i da dovede ubraznog, usporenog ili nepravilnog srčanog rada.  


SIMPTOMI/ TEGOBE/SMETNJE

Aritmija ne mora uvek da da vidljive simptome. Ako su simptomi prisutni najčešće se ispoljavaju u vidu:

  • umora
  • ubrzanog disanja
  • osećaja preskakanja srca
  • nesvestice
  • neugodnosti u grudima


KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

Dijagnoza aritmija se postavlja putem:

  • pregleda
  • EKG zapisa
  • 24h holter EKG  zapisa
  • kateterizacije srca sa elektrofiziološkim ispitivanjem


ŠTA JE UZROK?

Uzroci aritmija mogu biti mnogobrojni a najčešći su:

  • infekcije
  • poremećaji  u nivou najznačajnijih elektrolita u krvi kao što su kalijum ili kalcijum
  • bolesti srčanog mišića (miokardiopatije)
  • urođene srčane mane

Određen broj životno ugrožavajućih aritmija ima genetsku osnovu.


KAKO SE LEČI ARITMIJA?

Određen broj aritmija može se uspešno lečiti primenom mera koje stimulišu parasimpatički nervni sistem.  
Najveći broj aritmija leči se, medjutim ili lekovima ili posebnim procedurama koje se izvode u bolnici –tzv. ablacijama.


ŠTA SE DEŠAVA AKO SE NE LEČI?

Određene vrste aritmija mogu dovesti do oslabljenog dotoka krvi u mozak, jetru, bubrege i izazvati nepovratno oštećenje ovih organa.


Autor: Prof. dr Jovan Košutić pedijatar-kardiolog

Poslednji blog postovi

Antiejdžing tretmani: Kada se savetuje i o čemu treba voditi računa
25.05.2023.

Antiejdžing tretmani: Kada se savetuje i o čemu treba voditi računa

Dr Jovana Pelemiš, dermatovenerolog, piše za
Koja je razlika između magnetne rezonance i skenera?
23.05.2023.

Koja je razlika između magnetne rezonance i skenera?

Prim. dr sci. med Sanja Jovanović piše za danas.rs ...
Novine u interventnoj kardiologiji
17.05.2023.

Novine u interventnoj kardiologiji

Mr sci. med. dr Bojan Ilisić, internista kardiolog: Baloni sa lekom, lečenje krvnih sudova srca, bez ugradnje stranog materijala Lečenje  bolesti krvnih s...
Laserske operacije krajnika
26.04.2023.

Laserske operacije krajnika

Da li se u Srbiji rade operacije krajnika laserom i koliko one traju, Doc. dr Bojan Pavlović piše za portal
Multipli mijelom – maligno oboljenje koštane srži
28.03.2023.

Multipli mijelom – maligno oboljenje koštane srži

Multipli mijelom – maligno oboljenje koštane srži Kako je mesec mart posvećen multipli mijelomu, zamolili smo našu
Faktori rizika za nastanak raka
10.03.2023.

Faktori rizika za nastanak raka

U duhu meseca borbe protiv raka, ovog marta naš internista onkolog, Dr Zoran Tomašević, je pripremio koristan tekst k...