Depresija

Depresija predstavlja poremećaj raspoloženja, lakog, umerenog ili teškog stepena i iziskuje ozbiljan farmakološki i psihoterapijski tretman. Mnogi ljudi za sebe govore da su "depresivn", mešajući običnu, kratkotrajnu i prolaznu tugu sa ovim potencijalno ozbiljnim oboljenjem.

Prolazna, kratkotrajna tuga je normalno stanje kod svih ljudi, za razliku od depresije koju karakteriše dugotrajno osećanje tuge, potištenosti, beznađa, pesimizma, obeshrabrenja i jednog opšteg stanja pada voljnih i nagonskih dinamizama.

Prava depresija se ne može odagnati snagom volje, kao ni maksimalnim uključivanjem svih sopstvenih resursa, pa je neophodno pravovremeno prepoznavanje trenutka kada prolazno neraspoloženje promeni svoj kvalitet i počinje da prelazi u depresiju.

Depresija se može javiti kao zaseban poremećaj (takozvana unipolarna depresija) kada perzistrira samo negativno raspoloženje, ali i u sklopu bipolarnog premećaja gde se smenjuju faze depresije sa fazama bezrazložno povišenog i euforičnog raspoloženja.

Ljudi koji se nalaze u stanju depresije navode da su prosto "kao potonuli", ne znaju kako da se vrate u "normalu", koncentracija, motivacija, apetit i san su oslabljeni i uopšte više ne nalaze zadovoljstvo u stvarima koje su ranije voleli da rade.
Samopouzdanje je veoma nisko, imaju ideje bespomoćnosti, beznadežnosti i bezperspektivnosti. U svom najtežem obliku depresija uključuje i česte misli o samoubistvu, kao i pokušaje koji se često i završavaju fatalno.

Depresija je veoma često povezana sa osećajem permanentne strepnje i bezrazložne zabrinutosti (anksioznosti), koja je vrlo uznemirujuća i na neki način onesposobljavajuća, često praćena raznim telesnim simptomima kao što su glavobolje, vrtoglavice, "stezanja i probadanja" u grudima, hronični nejasni bolovi...

Da bi se postavila dijagnoza depresije potrebno je da većina simptoma koji će u daljem tekstu biti navedeni, bude prisutna najmanje dve nedelje kontinuirano i duže.

Simptomi depresije:

  • neraspoloženje i tuga koji su najjači u jutranjim časovima uglavnom;
  • osećaj zabrinutosti, često praćen navednim fizičkim smetnjama i razdražljivošću;
  • slaba koncentracija;
  • nerealne (sumanute) ideje ništavila, propasti i sl.;
  • pesimizam, praćen osećanjem beznađa i bespomoćnosti;
  • osećaj krivice i manjak samopouzdanja;
  • snižen nivo energije i preterana zamorljivost;
  • premećen san (uglavnom rana jutarnja buđenja i isprekidan san) i apetit (uglavnom oslabljen); 
  • oslabljen libido;
  • suicidalne misli i pokušaji suicida;

Uzroci i okidač depresije:

Uzroci depresije leže u nekoliko ravni, koje zajedno, ali kod različitih osoba i u različitim odnosima uzrokuju depresiju. U te ravni spadaju:

  • genetska konstitucija (neke osobe su sklonije razvoju depresivnih reakcija);
  • psihološki razvoj i struktura ličnosti, koja se formira u kontekstu porodice i društva i podrazumeva postignut stepen zrelosti;
  • adekvatnost Ego mehanizama odbrane koji čoveku omogućavaju da se na adekvatan (zdrav) način prilagođava zahtevima života, novonastalim situacijama i potencijalnim problemima;
  • zatim su tu i brojni socijalni faktori kao što su gubitak bliske osobe, razne vrste odvajanja (sepracija), gubitak socijalne sigurnosti, telesne      bolesti, prirodne katastrofe itd.;

Svi ovi faktori zajedno doprinose u konačnom skoru poremećaju hemijskih supstanci u mozgu (neurotransmitera - najpre serotonina i noradrenalina) što rezultira pojavom depresije.

Lečenje depresije podrazumeva najpre njeno adekvatno i pravovremeno dijagnostikovanje, a potom adekvatnu farmakološku terapiju (trajanje najmanje 6 meseci) i psihoterapijsku proceduru kako bi se sprečili recidivi ovog poremećaja i uspostavila što duža i kvalitetnija remisija bolesti.

Poslednji blog postovi

Narkolepsija: Više od obične pospanosti
19.03.2024.

Narkolepsija: Više od obične pospanosti

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog Opšte bolnice Acibadem Bel Medic, detaljno objašnjava simptome narkolepsije...
Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost
18.03.2024.

Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog piše za naš blogŠta je mesečarenje?
Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije
11.03.2024.

Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije

Kamen u bubregu, mokraćnim kanalima i mokraćnoj bešici (kalkuloza urotrakta), predstavlja jedan od najčešćih uroloških problem...
ŽIVOT SA VITILIGOM
12.02.2024.

ŽIVOT SA VITILIGOM

Vitiligo je stanje kože čiji tačan uzrok nije poznat. Kod vitiliga, delovi kože gube pigmentaciju kada su ćelije koje proizvode pigment, tzv. 'melanociti', napadnute i uništene. Može uticati na kožu, sluzokožu, oči, unutrašnj...
HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice
19.01.2024.

HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice

Rak grlića materice jedno je od najčešćih malignih oboljenja u ženskoj populaciji. Sa oko 1.500 novoobolelih godišnje, Srbija spada u državu sa visokom incidencijom pojave ovog oboljenja. Ključ u suzbijanju raka grlića materice su os...
Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti
11.01.2024.

Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti

Dr Jelena Divčić, pedijatar Opšte bolnice Acibadem Bel Medic,  za naš novi blog, opisala je koji su prvi simptomi i znaci velikog...