DETOKS OD EKRANA: ZAŠTO SU BORAVAK U PRIRODI I DIGITALNI ODMOR SAVRŠENA KOMBINACIJA?

Mentalno zdravlje, povezivanje s porodicom, oporavak od stresa 

Za naš novi blog piše Nataša Dojčinović,  master psiholog

Živimo u eri stalne digitalne stimulacije - neprekidno smo izloženi ekranima i bombardovani informacijama. Prosečna osoba provodi više od sedam sati dnevno pred ekranima, što dovodi do digitalnog umora, mentalne iscrpljenosti, gubitka fokusa, anksioznosti i smanjene sposobnosti za društvene kontakte. Istovremeno, raste i nivo kortizola – hormona stresa, dok opada lučenje serotonina i dopamina, ključnih hormona za osećaj sreće i zadovoljstva. Istraživanja pokazuju da oni koji koriste telefone više od četiri sata dnevno imaju izraženije simptome stresa, anksioznosti i depresije. Stalna, prekomerna izloženost ekranima opterećuje nervni sistem i usporava prirodne procese oporavka uma i tela. Prekomerno korišćenje digitalnih sadržaja stvara lažni osećaj i iluziju povezanosti s drugima, a zapravo povećava osećaj usamljenosti i anskioznosti. Zasićenost informacijama negativno utiče na koncentraciju i dovodi do mentalne iscrpljenosti, a digitalno preopterećenje može izazvati hronični stres i smanjiti emocionalnu otpornost. 

Digitalni detoks – svesno ograničavanje vremena provedenog pred ekranima – pomaže nam da obnovimo prirodne obrasce funkcionisanja uma i tela. Kada prestanemo sa neprekidnim digitalnim stimulacijama, podstičemo rad parasimpatičkog nervnog sistema, koji prirodno opušta i umiruje organizam, smanjuje anksioznost i doprinosi emocionalnoj ravnoteži. Kada odložimo uređaje, telo spontano ulazi u stanje opuštanja i vraća se emotivna stabilnost. 

Digitalni odmor otvara prostor za pravu, neposrednu komunikaciju. Kvalitetni odnosi „uživo“, licem u lice, kroz zajedničke trenutke, značajno smanjuju simptome depresije i anksioznosti. Boravak u prirodi i digitalni detoks imaju konkretne fiziološke koristi: smanjuju nivo hormona stresa, krvni pritisak i broj otkucaja srca, a istovremeno podstiču lučenje serotonina i dopamina – hormona zaslužnih za dobro raspoloženje, motivaciju i osećaj sreće. Čak i 20 minuta dnevno provedenih u prirodi može značajno umanjiti fizičke simptome stresa. U kontaktu sa prirodom stimulišemo lučenje endorfina, što dodatno doprinosi osećaju mira i zadovoljstva. Zajedničke aktivnosti poput šetnje, kampovanja ili piknika ne samo da jačaju emocionalne veze već i razvijaju emocionalnu inteligenciju kod dece i odraslih. 

Istraživanja pokazuju da porodice i prijatelji koji organizuju aktivnosti u prirodi i bez telefona imaju više zajedničkih trenutaka smeha, bolju komunikaciju i manje konflikata, dok zaposleni koji borave u prirodi nakon posla imaju čak 40% manji rizik od razvoja burnout sindroma – sindroma izgaranja. 

Jedan od najprirodnijih načina za mentalni i fizički reset jeste hodanje bosim nogama po travi. Ova jednostavna aktivnost, poznata kao „grounding“ ili „earthing“, aktivira nervne završetke u stopalima, poboljšava svest o položaju tela (propriocepciju) i stimuliše parasimpatički nervni sistem. Kontakt kože sa zemljom smanjuje nivo hormona stresa i podstiče lučenje serotonina i dopamina, donoseći duboki osećaj unutrašnjeg mira. Pored psiholoških koristi, hodanje po neravnim prirodnim površinama dodatno jača mišiće stopala i poboljšava ravnotežu, što dugoročno doprinosi stabilnosti i opštem zdravlju tela. Već desetak minuta bosonog hodanja po travi dnevno može biti značajan korak ka smanjenju stresa i obnavljanju osećaja povezanosti sa sobom i svetom oko nas. 

Detoks od ekrana u kombinaciji s boravkom u prirodi nije luksuz, već neophodna praksa za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Prava ravnoteža između digitalnog sveta i pravih, autentičnih i prirodnih iskustava jača otpornost na stres, poboljšava odnose i vraća nas sebi. Male svakodnevne promene – poput šetnje bez telefona ili vikenda offline – mogu dugoročno imati pozitivan uticaj na našu mentalno zdravlje, psihu i životnu energiju.

Poslednji blog postovi

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?
11.06.2025.

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?Da li Vam se događa da Vam se mišići brzo zamore prilikom čak i normalnih aktiv...
Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?
27.05.2025.

Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?

Prepoznajete li simptome poput trnjenja, slabosti u udovima ili grčeva u mišićima koji ne prolaze? Mnogi ove tegobe doživljavaju kao prolazne, ali one često mogu biti prvi znaci ozbiljnijih neuroloških problema. Kada...
Tiha opasnost na koži: Naučite da prepoznate MELANOM
22.05.2025.

Tiha opasnost na koži: Naučite da prepoznate MELANOM

U saradnji sa dr Tamarom Jelikić, dermatologom, odgovorili smo na najčešća pitanja koja se tiču melanoma – najopasnijeg oblika raka...
Male, ali ključne – kako prepoznati poremećaj paratiroidnih žlezda?
14.05.2025.

Male, ali ključne – kako prepoznati poremećaj paratiroidnih žlezda?

Za naš novi blog piše dr Tijana Dangubić, internista-endokrinolog, magistar ishraneU našem organizmu se obično nalaze četiri paratiroidne žlezd...
DETOKS OD EKRANA: ZAŠTO SU BORAVAK U PRIRODI I DIGITALNI ODMOR SAVRŠENA KOMBINACIJA?
29.04.2025.

DETOKS OD EKRANA: ZAŠTO SU BORAVAK U PRIRODI I DIGITALNI ODMOR SAVRŠENA KOMBINACIJA?

Mentalno zdravlje, povezivanje s porodicom, oporavak od stresa Za naš novi blog piše Nataša Dojčinović,  master psihologŽivim...
Gojaznost: epidemija savremenog doba
04.03.2025.

Gojaznost: epidemija savremenog doba

Svetski dan gojaznosti, 4.martZa naš blog piše dr Stefan Živojinović, lekar opšte prakse. Gojaznost je hronična bolest koja nastaje usled...