Dijabetes: Bolest koja zahvata čitave sisteme organa, a obično se kasno otkriva

Dr Tijana Dangubić, endokrinolog, piše za Telegraf

Dijabetes je hronična bolest kod koje organizam ili ne proizvodi ili neadekvatno koristi insulin, hormon pankreasa koji kontroliše koncentraciju šećera (glukoze) u krvi i količinu šećera koji se apsorbuje u ćelijama.

S obzirom na to da mozak koristi isključivo glukozu, u slučaju da je nivo šećera nedovoljan, odnosno nizak, osoba nije u stanju da postupa rezonski, a ukoliko je previsok, osoba ima dijabetes. Kako dijabetes oštećuje male krvne sudove bubrega, srca, očiju, nervnog sistema i kapilarne mreže na periferiji, kasno otkrivanje i nelečenje može da dovede do niza komplikacije, od kojih na godišnjem nivou premine 4,6 miliona ljudi.

Šećerna bolest je takođe i među prvih deset uzroka invaliditeta jer dovodi do kardiovaskularnih bolesti, infarkta, šloga, slepila, amputacije nogu i oštećenja bubrega koje pacijenta može dovesti do hemodijalize.

Šta je dijabetes i kakve komplikacije izaziva?

Dijabetes je hronično oboljenje koje odlikuje stalno povišena vrednost šećera u krvi, a koje zahvata više organa i sistema organa. On daje mnoge komplikacije koje se, nažalost, kasno otkriju, naročito kod onih pacijenata koji neredovno idu na kontrole kod endokrinologa, oftalmologa, kardiologa, vaskularnog hirurga i neurologa.

To je bolest koja zahteva jedan multidosciplinarni pristup i samo tako se može držati pod kontrolom. Osobe sa dijabetom skoro uvek imaju i druge metaboličke poremećaje kao sto su povišen nivo triglicerida i holesterola u krvi, neretko i povišene vrednosti mokraćnih kiselina i C-reaktivnog proteina koji ukazuje da je u organizmu prisutna stalna inflamacija.

Tokom ove bolesti se veoma rano javljaju mikro i makrovaskularne komplikacije zbog ubrzane ateroskleroze.

Mikrovaskularne komplikacije zahvataju najmanje krvne sudove, što dovodi do oštećenje oka (dijabetesna retinopatija i dijabetesna makulopatija), koje mogu dovesti do slepila, do oštećenja bubrega koje veoma često dovodi do dijalize. Dolazi do razvoja polineuropatije na krvnim sudovima nervnih vlakana, koji opet dovode do oštećenja svih perifernih nerava, ali i nerava unitrašnjih organa. Makrovaskularne komplikacije su posledica ubrzane arterioskleroze, koja dovodi do promena na krvnim sudovima srca i pojave infarkta. Tu su i promene na krvnim sudovima donjih ekstremiteta, te dolazi do pojave ishemije i gangrene. A zbog promena na krvnim sudovima mozga dolazi do pojave šloga.

Koje si vrednosti šećera granične i kada treba posetiti doktora?

Normalne vrednosti šećera u krvi su između 3.6 i 6.1 mmol/l, ali ukoliko je nivo šećera veći od 5.6 mmol/l, trebalo bi da razmišljamo o postojanju insulinske rezistencije, stanju kada je normalna vrednost šećera u krvi, ali osoba luči veće količine insulina. Tu je već bitno da se pacijent javi lekaru kako bi se sprečio nastanak dijabetesa.

Dijabetes se dijagnostikuje ukoliko je glikemija veća od 7 mmol/l.

Vrednost glikemije od 6.1 do 7 mmol/l naziva se predijabetes i tada predlažemo pacijentu da uradi test intolerancije na glukozu koji se radi tako što damo pacijentu 75 grama šećera razblaženog u vodi i merimo vrednosti šećera u krvi nakon dva sata. Ukoliko je ona veća od 11.1 mmol/l onda govorimo o dijabetesu.

Koje vrste dijabetesa postoje i po čemu se razlikuju?

Postoje dve vrste dijabetesa. Dijabetes tipa 1, koji se najčešće javlja kod mladih osoba i koji je autoimuna bolest. Ovakvi pacijenti su zavisni od inuslina od samog početka svoje bolesti. I postoji dijabetes tipa 2, koji se najčešće javlja kasnije u životu, između 40. i 60. godine. Nažalost, ta granica je sve niža, tako da ga sve češće dijagnostikujemo u mladoj populaciji.

Faktori rizika za nastanak ovog tipa dijabetesa su slaba fizička aktivnost, nezdrava ishrana, stres, uzimanje nekih lekova kao što su kortikosteroidi, pojedine endokrinološke bolesti i nasledni faktor.

Dijabetes tip 2 se najčešće u početku nastanka leči tabletama, a kasnije kada se iscrpe rezerve pankreasa pacijenti prelaze na insulinsku terapiju.

Kako se dijabetes leči, odnosno da li je izlečiv?

Dijabetes se leči promenom stila života. On zahteva jednu ozbiljnu disciplinu i samokontrolu osobe koja ga ima. Neophodno je potpuno promeniti način ishrane koji podrazumeva da se iz ishrane izbace šećer i belo brašno i da se uvede što više svežeg povrća, zdravih masnoća poput onih iz maslinovog ulja, ribe, koštunjavog voća, proteina i voća koje nije mnogo slatko - i to u manjim količinama.

Prema novim preporukama, fizička aktivnost u trajanju od 150 minuta nedeljno u vidu bržih šetnji, plivanja, vožnje biciklom koja se kombinuje sa jogom, gde su prisutne vežbe za balans i elastičnost su najbolja opcija za osobe sa dijabetesom.

Na kraju dolazimo do terapije lekovima ili insulinom u zavisnosti koliko je očuvan pankreas.

Dijabetes na žalost nije izlečiva bolest u svojoj odmakloj fazi, ali je reverzibilna u samom početku i može se držati pod kontrolom ukoliko se promeniti životni stil.

Koji su simptomi dijabetesa?

U početku dijabetes ne daje nikakve simptome i zato ga je teško otkriti. Obično, kada se kod tipa 2 dijabetesa pojave simptomi, pacijent ima već neke od komplikacija bolesti. Simptomi dijabetesa su osećaj umora, osećaj žeđi i uzimanje veće količine vode nego inače, učestalo mokrenje, preznojavanje, gubitak na telesnoj težini, zamućen vid, teže zarastanje rana, pojava promena na koži u vidu čireva, svraba ili perutanja.

Poslednji blog postovi

Kontracepcija
26.09.2023.

Kontracepcija

Dr Hristina Ravilić odgovara na najčešća pitanja o kontracepciji:Kada je pravo vreme da se...
Urinarna inkontinencija
22.09.2023.

Urinarna inkontinencija

Urinarna inkontinencija predstavlja stanje u kojem dolazi do nevoljnog gubitka mokraće, odnosno nemogućnosti zadržavanja mokraće. Problemi s inkontinencijom mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali češće pogađaju žene u petoj i &scaro...
LIMFORMIŠI SE, NEMA ČEKANJA
15.09.2023.

LIMFORMIŠI SE, NEMA ČEKANJA

Svakoga dana u svetu se otkrije skoro 1.000 novih slučajeva limfoma, a oko milion ljudi živi sa njim. U Srbiji godišnje od ovog potencijalno smrtonosnog oblika karcinoma oboli oko 1.200 ljudi. Svakog 15. septembra obeležava se Svetski dan b...
Depresija: Prepoznavanje rizika i značaj prevencije
08.09.2023.

Depresija: Prepoznavanje rizika i značaj prevencije

Depresija se ubraja u najranije opisane bolesti u medicini. Reč "depresija" potiče od latinske reči "deprimere," što znači pritisnuti, utisnuti ili udubiti. Depresija je vrlo učestala bolest, koju je vrlo važno znati pre...
Zaštita beba i dece od visokih temperatura
08.08.2023.

Zaštita beba i dece od visokih temperatura

Saveti i preporuke za roditeljeLeto je vreme godišnjih odmora kada provodimo više vremena na otvorenom. Sunce nam je neophodno jer je izvor vitamina D3. Međutim, kada je dete izloženo direktnom su...
Zdravlje srca tokom leta: Saveti i preporuke za pacijente
03.08.2023.

Zdravlje srca tokom leta: Saveti i preporuke za pacijente

Kako visoke temperature tokom leta mogu uticati na kardiovaskularne bolesnike i koje su specifične opasnosti od njih?Na toploti krvni sudovi se šire, naročito perife...