UTICAJ POLA I PUŠENJA NA COVID-19

Izbijanje epidemije novim korona virusom 2019 (COVID-19) u Kini vrlo brzo se proširilo u pandemiju. S tim u vezi, u kratkom vremenskom periodu postignut je brzi napredak u dijagnostičkim reagensima (npr. nukleinska kiselina, otkrivanje   IgM ili IgG a ili oba), prenamene leka (npr. remdezivir  i hlorokvin), kao i istraživanja na vakcini.

Objavljene su studije o biologiji virusne infekcije i kliničkom lečenju ove zarazne bolesti, a neke od njih su pokazale da su razlike u težini infekcije i prevalenci COVID-19 udružene sa polom i pušenjem i da su u vezi sa većom ekspresijom   ACE2 (receptor za teški akutni respiratorni sindrom korona virusa 2 (SARS-CoV-2),  tako da i to može biti  dodatni  faktor.

Studija Zhao Y. i saradnika, koristeći se sekvenciranjem samo jedne ćelije,  pokazala je da je ACE 2 zastupljeniji kod muškaraca iz Azije, što može biti razlog  veće  prevalence COVID-19 u ovoj podgrupi  bolesnika nego kod osoba ženskog pola  i bolesnika nekog drugog etničkog porekla. Druga studija (Zhang JJ i saradnici), koja je obuhvatila 140 bolesnika zaraženih COVID-om-19 u Kini, pokazala je jednaku zastupljenost kod oba pola; dok je u studiji Yang X. i saradnika  utvrđeno da među kritično obolelim  ima više muškaraca (67%) nego žena.

U najnovijem izveštaju  o 1.099 obolelih od COVID-19  u 552 bolnice u 30 kineskih provincija 58% bolesnika  bili  su muškarci. Ako se uzmu u obzir obe studije, čini se da ovi podaci ukazuju da može postojati predispozicija prema polu za COVID-19,  pri čemu su muškarci u većem riziku od oboljevanja.

Ova razlika u predispoziciji polova mogla bi da se dovede u vezu sa mnogo većim brojem pušača među muškarcima nego među ženama u Kini ( podaci iz 2018. godine pokazuju da  288 miliona muškaraca  i  12,6 miliona žena puši). U tom smislu, studija Cai G. je pokazala da, iako se koncentracija ACE 2 nije značajno razlikovala između Azijata i belaca, muškaraca i žena ili podgrupa starijih ili mlađih od 60 godina.  Koncentracija je bila znatno viša kod osoba etničkih Azijata   aktivnih pušača nego kod Azijata nepušača. Međutim, nije pronađena razlika između pušača i nepušača bele rase.

Ipak, dosada objavljeni podaci ne pružaju dokaze da je pušenje predisponirajući  faktor kod muškaraca ili bilo koje druge podgrupe za infekciju virusom SARS-CoV-2.

U studiji  autora Zhang i saradnika samo 1,4% bolesnika su bili pušači, iako je ovaj procenat bio mnogo veći (12,6%) u  studiji  čiji su autori Guan i saradnici.  Relativno mali udeo aktivnih pušača u svakoj od ove dve studije, u poređenju sa procentom  muškaraca pušača u Kini (50,5%), verovatno nisu u vezi  sa incidencom i težinom oblika COVID-19.

U studiji Zhang i saradnika  uočen je trend povezanosti pušenja i težine infekcije virusom COVID-19 (11, 8 % pušača bolest nije bila teška   u odnosu na 16,9 % pušača koji su imali težak oblik ), ali razlika nije bila značajna. Bez jakih dokaza o povezanosti pušenja sa prevalencom ili  težinom COVID-19 kod muškaraca Azijata u poređenju sa drugim podgrupama ne mogu  se doneti  čvrsti  zaključci. Nakon ispitivanja većeg broja slučajeva različitog etničkog i genetskog porekla širom sveta dobiće se podaci za bolje analiziranje i poređenje  varijacija  ekspresije receptora ACE2  i da li  doprinose  osetljivosti na COVID-19 u okviru različitih podgrupa.

Izvor https://www.thelancet.com

Komentar prof. dr Vesna Petrović Bošnjak, pulmolog 

Pandemija COVID-19 u Kini je stavljena pod kontrolu. U narednim mesecima naučnici će analizirati rezultate lečenja i karakteristike nepoznatog virusa COVID-19. Do sada je objavljeno nekoliko radova sa rezultatima lečenja manjeg broja  bolesnika i zbog toga ove rezultate treba oprezno tumačiti i prihvatati.

Analize bolesnika prema polu ukazuju uglavnom na ravnomernu distribuciju i bez dominiranja jednog ili drugog pola.

Što se tiče predispozicije pušenja i povezanosti sa incidencom i težinom bolesti veličina analiziranih grupa bolesnika je uticala na rezultat.

Pušenje predstavlja najznačajniji faktor rizika za nastanak hroničnih bolesti disajnog sistema. Duvanski dim svojim mnogobrojnim agensima oštećuje odbrambenu funkciju u disajnim putevima, što stvara povoljne uslove za razvoj infekcije.

U narednom periodu očekujemo rezultate lečenja i kliničke, virusološke, imunološke i genetske karakteristike velikog broja obolelih na osnovu kojih će se doneti zaključci bazirani na dokazima. 

Poslednji blog postovi

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?
11.06.2025.

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?Da li Vam se događa da Vam se mišići brzo zamore prilikom čak i normalnih aktiv...
Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?
27.05.2025.

Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?

Prepoznajete li simptome poput trnjenja, slabosti u udovima ili grčeva u mišićima koji ne prolaze? Mnogi ove tegobe doživljavaju kao prolazne, ali one često mogu biti prvi znaci ozbiljnijih neuroloških problema. Kada...
Tiha opasnost na koži: Naučite da prepoznate MELANOM
22.05.2025.

Tiha opasnost na koži: Naučite da prepoznate MELANOM

U saradnji sa dr Tamarom Jelikić, dermatologom, odgovorili smo na najčešća pitanja koja se tiču melanoma – najopasnijeg oblika raka...
Male, ali ključne – kako prepoznati poremećaj paratiroidnih žlezda?
14.05.2025.

Male, ali ključne – kako prepoznati poremećaj paratiroidnih žlezda?

Za naš novi blog piše dr Tijana Dangubić, internista-endokrinolog, magistar ishraneU našem organizmu se obično nalaze četiri paratiroidne žlezd...
DETOKS OD EKRANA: ZAŠTO SU BORAVAK U PRIRODI I DIGITALNI ODMOR SAVRŠENA KOMBINACIJA?
29.04.2025.

DETOKS OD EKRANA: ZAŠTO SU BORAVAK U PRIRODI I DIGITALNI ODMOR SAVRŠENA KOMBINACIJA?

Mentalno zdravlje, povezivanje s porodicom, oporavak od stresa Za naš novi blog piše Nataša Dojčinović,  master psihologŽivim...
Gojaznost: epidemija savremenog doba
04.03.2025.

Gojaznost: epidemija savremenog doba

Svetski dan gojaznosti, 4.martZa naš blog piše dr Stefan Živojinović, lekar opšte prakse. Gojaznost je hronična bolest koja nastaje usled...