ŽIVOT SA VITILIGOM

Vitiligo je stanje kože čiji tačan uzrok nije poznat. Kod vitiliga, delovi kože gube pigmentaciju kada su ćelije koje proizvode pigment, tzv. 'melanociti', napadnute i uništene. Može uticati na kožu, sluzokožu, oči, unutrašnje uho ili dlake, ostavljajući bele fleke. Uobičajeni tip vitiliga naziva se 'vitiligo vulgaris' (što znači: obični vitiligo). Varijante uključuju linearni, segmentalni, trihromni i inflamatorni vitiligo. Ova bolest pogađa oko 1% svetske populacije, utiče na osobe svih etničkih porekla i oba pola, ali se mnogo lakše primeti na tamnijoj koži kao područja koja ne tamne. Nasleđuje se kod jedne trećine pogođenih. Vitiligo često počinje na rukama, nogama ili licu, a gubitak pigmenta često napreduje. Polovina pacijenata prvo primeti vitiligo pre 20. godine, često na mestu manje povrede ili opekotine od sunca.

Dijagnoza vitiliga obično je jednostavna i ne zahteva posebna testiranja. Iako je vitiligo kožni problem i ne utiče direktno na zdravlje, on je disfigurativan i može biti psihički traumatičan. Trenutno se stanje ne može izlečiti, ali postoje dostupni tretmani koji mogu biti vrlo korisni. Cilj je obnoviti boju kože vraćanjem zdravih melanocita na površinu kože (repigmentacija), omogućavajući koži da povrati svoj prirodan izgled. To znači da nove pigmentne ćelije moraju doći iz osnove folikula dlake, sa ruba lezije ili čak iz samog područja vitiliga ako depigmentacija nije potpuna. Repigmentacija se odvija polako, dok se ćelije postepeno vraćaju tokom meseci do godina.

Za ekstenzivniji vitiligo, uska spektralna ultraljubičasta B (nbUVB) svetlost je korisna. Ovi tretmani svetlošću primenjuju se 2 do 3 puta nedeljno, a potrebno je nekoliko meseci da bi se primetio efekat. Gubitak pigmenta duže od 5 godina i područja ruku i stopala obično slabo reaguju. Izlaganje sunčevim zracima može pogoršati izgled vitiliga, uzrokujući tamnjenje okolne normalne kože. Stoga je važno da svi pacijenti sa vitiligom zaštite svoju depigmentovanu kožu od prekomernog izlaganja suncu. To se može postići nošenjem zaštitne odeće, nanošenjem UVA/UVB kreme za sunčanje svakodnevno i izbegavanjem produženog izlaganja suncu.

Pripremila Dr Jovana Pelemiš, specijalista dermatovenerologije Opšte bolnice Acibadem Bel Medic.

Poslednji blog postovi

Zaštita dece od sunca: Saveti pedijatra za bezbrižno leto
18.07.2025.

Zaštita dece od sunca: Saveti pedijatra za bezbrižno leto

Prekomerno izlaganje suncu može biti opasno za decu – saznajte kako da ih pravilno zaštitite.Za naš novi blog pise dr Marija K...
Voda: Najvažniji letnji dodatak
10.07.2025.

Voda: Najvažniji letnji dodatak

Za naš novi blog pise dr Stefan Živojinović, lekar opšte prakse  U  eri sveprisutnih...
Putna apoteka za decu – Šta poneti na letovanje?
09.07.2025.

Putna apoteka za decu – Šta poneti na letovanje?

Konačno je stiglo leto i dugo čekani godišnji odmori i letovanje sa mališanima.Većini roditelja je dobro poznato da će im u toj avanturi biti potreban poseban saveznik protiv „neplaniranih iznenađenja&ldquo...
Dijareja kod mališana – Šta roditelji treba da znaju?
04.07.2025.

Dijareja kod mališana – Šta roditelji treba da znaju?

Dijareja je česta pojava kod dece i najčešće je posledica infekcije digestivnog trakta.U uzrastu do dve godine najčešći uzročnici infekcije digestivnog trakta su virusi, a značajno...
Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?
11.06.2025.

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?

Neuobičajeno brzo zamaranje mišića. Možda je vreme za test repetitivne stimulacije?Da li Vam se događa da Vam se mišići brzo zamore prilikom čak i normalnih aktiv...
Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?
27.05.2025.

Šta otkriva EMNG pregled: Kada je vreme da posetite neurologa?

Prepoznajete li simptome poput trnjenja, slabosti u udovima ili grčeva u mišićima koji ne prolaze? Mnogi ove tegobe doživljavaju kao prolazne, ali one često mogu biti prvi znaci ozbiljnijih neuroloških problema. Kada...